- Objavljeno: 10.12.2018.
U PU varaždinskoj obilježen međunarodni dan ljudskih prava
Danas, 10. prosinca u Domu za starije i nemoćne u Zavojnoj ulici u Varaždinu policijski službenici Ravnateljstva policije i Policijske uprave varaždinske su organizirali obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava uz provođenje preventivnog projekta „Dan kao san“.
Foto: PU varaždinska
Međunarodni se dan ljudskih prava obilježava svake godine 10. prosinca, na dan kada je potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine. Tada je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.
Obzirom da je ove godine javno obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava usmjereno vulnerabilnim skupinama, preventivnim projektom je održana kazališna predstava na temu prijevare starijih osoba na kućnom pragu.
Kazališnu predstavu održali su umjetnici kroz posebno osmišljene interaktivne aktivnosti (predstave, prezentacije, pokazne vježbe i sl.) koje se temelje na analizi stvarnih slučajeva gdje su starije osobe i osobe s invaliditetom postale žrtve kaznenih djela imovinskog kriminaliteta. Na taj način starijim osobama se na slikovit način ukazuje na opasnosti i pokazuje kako se treba ponašati u rizičnim situacijama.
Osim predstave građanima je od strane policijskih službenika održano i kratko edukativno predavanje, kojem je cilj jačanje osjećaja njihove sigurnosti i podizanje samozaštitnog ponašanja.
Podršku ovoj kativnosti dali su Koordinacija za ljudska prava Varaždinske županije na čelu s predsjednicom Nadicom Dreven Budinski te Savjet za umirovljenike i osobe starije životne dobi Varaždinske županije na čelu s predsjednikom Vladimirom Kozjakom.
Svima zainteresiranima su članovi Crvenog križa i Društva za zaštitu od dijabetesa tijekom odvijanja aktivnosti mjerili tlak i šećer.
Primjeri prijevara i krađa usmjerenih prema starijim osobama:
Ugovori za teleoperatere, distributere el. energije i sl. – djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga Ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismeni osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da potpišu ugovor.
Telefonski poziv iz banke: počinitelji (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavlja kao službenici banke i navode da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice.
Druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
Lažno predstavljanje kao službena osoba (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i sl.) - počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
Dolaze na kućna vratai razgovaraju s potencijalnom žrtvom te im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili nude besplatne usluge (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i sl.) - starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće.
Počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu.
Počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica, presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i sl. bezvrijedne stvari).
Prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah „srediti“ pregled ili operaciju za novčani iznos.
SAVJETI:
Ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ - zatražiti osobnu iskaznicu ili dokument sa slikom, a službenu osobu i službenu iskaznicu. Nazovite telefonom instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite da li su njihovi djelatnici. Vjerodostojnost posjetitelja može se provjeriti i bez otvaranja vrata, kroz ''špijunku'' ili korištenjem sigurnosnog lanca.
Ne dajte se impresionirati odlučnim nastupom nepoznatog, njegovom titulom, ljubaznošću, upornošću, bespomoćnošću, susretljivošću i sl.
Ako i unatoč odbijanjima, nepoznata osoba i dalje uporno pokušava ući u dom, zamolite pomoć susjeda i odmah o događaju obavijestite policiju na broj 192.
Ne dajte do znanja da ste sami u stanu ili kući.
Ne držite veće iznose novca u stanu/kući – sigurna skrovišta nisu toliko sigurna.
Nikome nemojte davati osobne dokumente, bankovne kartice i PIN brojeve.
Ne potpisujte ugovore dok niste u potpunosti sigurni što potpisujete. Recite osobi da ćete ju kontaktirati ili da dođe za nekoliko dana dok ne provjerite je li novi ugovor stvarno povoljniji.
Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, tetovaže, ožiljke i slično).
Ukoliko je moguće zabilježite registarsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe koristile, te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila.
Odrasli članovi obitelji, koji brinu o starijim osobama, trebali bi ih upozoriti na navedene situacije i savjetovati ih o ponašanju.
Kada starije osobe saznaju da su prevarene i pokradene mnoge od njih zbog srama ne prijavljuju slučaj policiji pa prevaranti nastavljaju sa činjenjem kaznenih djela varajući nove žrtve.
Kada starija osoba shvati da je prevarena ili pokradena o tome odmah treba obavijesti policiju, a također savjetujemo da se ne diraju stvari koje je dirao počinitelj kako se ne bi uništili tragovi koji mogu poslužiti za otkrivanje i hvatanje počinitelja.
Međunarodni se dan ljudskih prava obilježava svake godine 10. prosinca, na dan kada je potpisana Opća deklaracija Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima 1948. godine. Tada je prvi put u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.
Obzirom da je ove godine javno obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava usmjereno vulnerabilnim skupinama, preventivnim projektom je održana kazališna predstava na temu prijevare starijih osoba na kućnom pragu.
Kazališnu predstavu održali su umjetnici kroz posebno osmišljene interaktivne aktivnosti (predstave, prezentacije, pokazne vježbe i sl.) koje se temelje na analizi stvarnih slučajeva gdje su starije osobe i osobe s invaliditetom postale žrtve kaznenih djela imovinskog kriminaliteta. Na taj način starijim osobama se na slikovit način ukazuje na opasnosti i pokazuje kako se treba ponašati u rizičnim situacijama.
Osim predstave građanima je od strane policijskih službenika održano i kratko edukativno predavanje, kojem je cilj jačanje osjećaja njihove sigurnosti i podizanje samozaštitnog ponašanja.
Podršku ovoj kativnosti dali su Koordinacija za ljudska prava Varaždinske županije na čelu s predsjednicom Nadicom Dreven Budinski te Savjet za umirovljenike i osobe starije životne dobi Varaždinske županije na čelu s predsjednikom Vladimirom Kozjakom.
Svima zainteresiranima su članovi Crvenog križa i Društva za zaštitu od dijabetesa tijekom odvijanja aktivnosti mjerili tlak i šećer.
Primjeri prijevara i krađa usmjerenih prema starijim osobama:
Ugovori za teleoperatere, distributere el. energije i sl. – djelatnici tvrtki nude starijim osobama na potpis novi ili promjenu staroga Ugovora uvjeravajući ih da je nova opcija povoljnija iako to nije. U nekim slučajevima, starijim i nepismeni osobama, koje odbijaju potpisati ugovor, navode da trebaju potpisati da ne žele ugovor te ih na taj način prevare da potpišu ugovor.
Telefonski poziv iz banke: počinitelji (koji prate kretanja i navike potencijalne žrtve pa znaju kada su bili u banci) se predstavlja kao službenici banke i navode da su im isplatili krivotvoren novac i da će uputiti službenika koji će doći u njihov stan i preuzeti krivotvorene novce, nakon čega će im donijeti ispravne novčanice.
Druga mogućnost je da počinitelji nazovu i kažu osobi koja je bila u banci da je nešto zaboravila potpisati i da će im službenici donijeti u stan papire koje je potrebno potpisati – kada počinitelji uđu u stan starije osobe jedan odvlači pozornost osobe, a drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
Lažno predstavljanje kao službena osoba (djelatnici mirovinskog ili zdravstvenog, policijski službenici, djelatnici elektre, plinare i sl.) - počinitelji na taj način uđu u stan, a onda dok jedan od njih zadržava pozornost starije osobe, drugi po stanu traži vrijednosti i krade ih.
Dolaze na kućna vratai razgovaraju s potencijalnom žrtvom te im nude različite usluge i pogodnosti ili prose novac ili nude besplatne usluge (uređaji za masažu, detoksikaciji, posuđe i sl.) - starije osobe u najboljoj vjeri pristaju na suradnju i razgovor, te dozvoljavaju nepoznatim osobama ulazak u kuću, a ubrzo nakon toga shvate da su prevareni za novac ili da im nedostaju dragocjenosti iz kuće.
Počinitelji glume slabost, bolest, nesvjestice, mole da ostvare telefonski poziv jer su u nevolji – kada uđu u stan iskoriste priliku i kradu.
Počinitelji dolaze na kućnu adresu osoba koje žive u blizini bolnica ili u krugu bolnica, presreću starije osobe i predstavljaju se kao stranci čiji je prijatelj u bolnici te mole za posudbu novca jer trebaju platiti operaciju (ostavljaju u zalog putne torbe, lažni nakit i sl. bezvrijedne stvari).
Prilaze starijim osobama u čekaonici ili u krugu bolnice i nude da će im odmah „srediti“ pregled ili operaciju za novčani iznos.
SAVJETI:
Ne puštajte nepoznate osobe u svoje domove, a da se prethodno pouzdano ne uvjerite o kome je riječ - zatražiti osobnu iskaznicu ili dokument sa slikom, a službenu osobu i službenu iskaznicu. Nazovite telefonom instituciju iz koje su navedene osobe i provjerite da li su njihovi djelatnici. Vjerodostojnost posjetitelja može se provjeriti i bez otvaranja vrata, kroz ''špijunku'' ili korištenjem sigurnosnog lanca.
Ne dajte se impresionirati odlučnim nastupom nepoznatog, njegovom titulom, ljubaznošću, upornošću, bespomoćnošću, susretljivošću i sl.
Ako i unatoč odbijanjima, nepoznata osoba i dalje uporno pokušava ući u dom, zamolite pomoć susjeda i odmah o događaju obavijestite policiju na broj 192.
Ne dajte do znanja da ste sami u stanu ili kući.
Ne držite veće iznose novca u stanu/kući – sigurna skrovišta nisu toliko sigurna.
Nikome nemojte davati osobne dokumente, bankovne kartice i PIN brojeve.
Ne potpisujte ugovore dok niste u potpunosti sigurni što potpisujete. Recite osobi da ćete ju kontaktirati ili da dođe za nekoliko dana dok ne provjerite je li novi ugovor stvarno povoljniji.
Zapamtite izgled osoba, boju kose i očiju, visinu, stas i karakteristične znakove (madeže, tetovaže, ožiljke i slično).
Ukoliko je moguće zabilježite registarsku oznaku vozila kojim su se sumnjive osobe koristile, te njegovu boju, marku i druge karakteristične detalje vozila.
Odrasli članovi obitelji, koji brinu o starijim osobama, trebali bi ih upozoriti na navedene situacije i savjetovati ih o ponašanju.
Kada starije osobe saznaju da su prevarene i pokradene mnoge od njih zbog srama ne prijavljuju slučaj policiji pa prevaranti nastavljaju sa činjenjem kaznenih djela varajući nove žrtve.
Kada starija osoba shvati da je prevarena ili pokradena o tome odmah treba obavijesti policiju, a također savjetujemo da se ne diraju stvari koje je dirao počinitelj kako se ne bi uništili tragovi koji mogu poslužiti za otkrivanje i hvatanje počinitelja.