- Objavljeno: 17.01.2019.
Osumnjičen za ratni zločin u Škabrnji
Kriminalističko istraživanje proveli su policijski službenici Policijske postaje Gospić te su utvrdili da 55-godišnjak u kombiju prevozi 833,6 kg sitno rezanog duhana za koji nije posjedovao nikakvu dokumentaciju, a kupio ga je radi daljnje preprodaje.
Foto: PU zadarska
Prijavljenog 59-godišnjaka se sumnjiči da je postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevskih konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano u čl. 120 st. 1 OKZ RH i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, opisano u čl. 122 st. 1 OKZ RH.
Kazneno djelo počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak dana 18.11.1991. godine kao zapovjednik tzv. „Dobrovoljačkog voda“ sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BIH, zajedno s drugim srpskim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše „JNA“, s početkom u 07,30 sati, iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovijedajući sa svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo, pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11,30 sati, ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela.
Sumnjiči ga se kako je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost. Pri tom su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali ih i fizički zlostavljali, a kojom prilikom su iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, ubili trideset (30) civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina.
Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo-tvrdim predmetima ubijeno je trinaest (13) branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali sa pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni.
Prijavljenog se sumnjiči da je kao stvarni zapovjednik voda čiji pripadnici su prednjačili u činjenju zločina, iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina već se sa njima u potpunosti solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa, zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali sa pružanjem otpora.
Protiv 59-godišnjeg državljanina Srbije i Australije se podnosi kaznena prijava ŽDO u Splitu, te trenutno nije dostupan, a prema prikupljenim raspoloživim saznanjima isti živi u Australiji.
Danas su na izvanrednoj konferenciji za novinare u Policijskoj upravi zadarskoj, na kojoj su bili nazočni načelnik Anton Dražina, voditelj Službe kriminalističke policije Bore Mršić i voditelj Odjela ratnog zločina Ivan Gambiraža, javnosti prezentirani rezultati ovog opsežnog kriminalističkog istraživanja.
Načelnik Anton Dražina je u uvodnom dijelu naglasio važnost otkrivanja svih počinitelja ratnih zločina na ovom prostoru. Kazao je kako će otkrivanje takvih kaznenih djela i dalje biti prioritet u radu ove policijske uprave, te podsjetio kako su se tijekom Domovinskog rata upravo na zadarskom području dogodili zločini nad civilnim stanovništvom te kako je mjesto Škabrnja simbol stradavanja na ovom prostoru.
Voditelj službe kriminalističke policije Bore Mršić je iznio dosadašnje rezultate i podnesene kaznene prijave protiv osoba koje se terete za ratni zločin. “Ističem da je ovo najznačajnije kriminalističko istraživanje ratnog zločina, provedenog na području zadarske policijske uprave, jer je upravo ovaj tada 32-godišnjak izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, u čijim ubojstvima je uz svoje dobrovoljce i sam sudjelovao“ rekao je voditelj Mrsić.
Dodao je kako ga se sumnjiči da je kao zapovjednik „2. specijalnog voda TO Benkovac“, tzv. „Dobrovoljačkog voda“, sastavljenog mahom od dobrovoljaca iz Srbije, Bosne i Hercegovine, zajedno s dobrovoljcima nakon sloma škabrnjskih branitelja i ulaska u Škabrnju, predio Ambar, sudjelovao u mučenju i zvjerskom ubijanju stanovništva Škabrnje. Pri tom je s posebnim pijetitetom pročitao imena žrtava.
U svom izlaganju je pohvalio rad policijskih službenika Odjela ratnih zločina.
Na kraju je voditelj Odjela ratnih zločina, Ivan Gambiraža, govorio o detaljima kriminalističkog istraživanja, te odgovarao na mnogobrojna novinarska pitanja.
Prijavljenog 59-godišnjaka se sumnjiči da je postupajući protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevskih konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela Ratni zločin protiv civilnog stanovništva, opisano u čl. 120 st. 1 OKZ RH i Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika, opisano u čl. 122 st. 1 OKZ RH.
Kazneno djelo počinjeno je na način da je tada 32-godišnjak dana 18.11.1991. godine kao zapovjednik tzv. „Dobrovoljačkog voda“ sastavljenog najvećim dijelom od dobrovoljaca iz Srbije i BIH, zajedno s drugim srpskim paravojnim postrojbama i postrojbama bivše „JNA“, s početkom u 07,30 sati, iz pravca mjesta Zemunik Gornji zapovijedajući sa svojim vodom započeo napad na mjesto Škabrnja u kojem je živjelo isključivo hrvatsko stanovništvo, pri čemu je nakon slomljenog otpora branitelja sela i masovnog topničkog uništavanja stambenih, gospodarskih i sakralnih objekata, među prvima u pratnji tenkova i oklopnih transportera oko 11,30 sati, ušao u zapadni dio Škabrnje zvani Ambar i dalje prema centru sela.
Sumnjiči ga se kako je tom prilikom sudjelovao u nasilnom izvlačenju iz skloništa civilnog stanovništva, pretežno žena, djece i osoba starije dobi koji za njih nisu predstavljali nikakvu opasnost. Pri tom su im prijetili vatrenim oružjem, vrijeđali ih i fizički zlostavljali, a kojom prilikom su iz neposredne blizine, pretežno hicima iz vatrenog oružja u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, ubili trideset (30) civilnih osoba u dobi od 23 do 88 godina.
Uz ubijene civilne osobe upotrebom vatrenog oružja iz neposredne blizine, hicima u vitalne dijelove tijela: glavu, vrat i prsa, upotrebom hladnog oružja te udarcima tupo-tvrdim predmetima ubijeno je trinaest (13) branitelja sela, pripadnika ZNG-a, Samostalnog bataljuna Škabrnja, koji su prethodno prestali sa pružanjem otpora ili su bili zarobljeni, pri čemu su prije ubojstva fizički zlostavljani i mučeni.
Prijavljenog se sumnjiči da je kao stvarni zapovjednik voda čiji pripadnici su prednjačili u činjenju zločina, iako je imao kontrolu i autoritet nad pripadnicima voda, nije učinio ništa niti je poduzeo bilo kakve radnje da po ulasku u selo spriječi pripadnike svog voda u činjenju zločina već se sa njima u potpunosti solidarizirao te sudjelovao u izvlačenju iz skloništa, zlostavljanju i ubojstvu civila i branitelja koji su prestali sa pružanjem otpora.
Protiv 59-godišnjeg državljanina Srbije i Australije se podnosi kaznena prijava ŽDO u Splitu, te trenutno nije dostupan, a prema prikupljenim raspoloživim saznanjima isti živi u Australiji.
Danas su na izvanrednoj konferenciji za novinare u Policijskoj upravi zadarskoj, na kojoj su bili nazočni načelnik Anton Dražina, voditelj Službe kriminalističke policije Bore Mršić i voditelj Odjela ratnog zločina Ivan Gambiraža, javnosti prezentirani rezultati ovog opsežnog kriminalističkog istraživanja.
Načelnik Anton Dražina je u uvodnom dijelu naglasio važnost otkrivanja svih počinitelja ratnih zločina na ovom prostoru. Kazao je kako će otkrivanje takvih kaznenih djela i dalje biti prioritet u radu ove policijske uprave, te podsjetio kako su se tijekom Domovinskog rata upravo na zadarskom području dogodili zločini nad civilnim stanovništvom te kako je mjesto Škabrnja simbol stradavanja na ovom prostoru.
Voditelj službe kriminalističke policije Bore Mršić je iznio dosadašnje rezultate i podnesene kaznene prijave protiv osoba koje se terete za ratni zločin. “Ističem da je ovo najznačajnije kriminalističko istraživanje ratnog zločina, provedenog na području zadarske policijske uprave, jer je upravo ovaj tada 32-godišnjak izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, u čijim ubojstvima je uz svoje dobrovoljce i sam sudjelovao“ rekao je voditelj Mrsić.
Dodao je kako ga se sumnjiči da je kao zapovjednik „2. specijalnog voda TO Benkovac“, tzv. „Dobrovoljačkog voda“, sastavljenog mahom od dobrovoljaca iz Srbije, Bosne i Hercegovine, zajedno s dobrovoljcima nakon sloma škabrnjskih branitelja i ulaska u Škabrnju, predio Ambar, sudjelovao u mučenju i zvjerskom ubijanju stanovništva Škabrnje. Pri tom je s posebnim pijetitetom pročitao imena žrtava.
U svom izlaganju je pohvalio rad policijskih službenika Odjela ratnih zločina.
Na kraju je voditelj Odjela ratnih zločina, Ivan Gambiraža, govorio o detaljima kriminalističkog istraživanja, te odgovarao na mnogobrojna novinarska pitanja.