Konferencija o sigurnosti cestovnog prometa

  • Slika /Vijesti/2021/10/konferencija/K10.jpg
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Konferencija je održana s ciljem okupljanja znanstvenika i stručnjaka iz područja sigurnosti cestovnog prometa kako bi predstavili nove znanstvene i stručne spoznaje iz tog područja te kako bi, između ostalog, sagledali sve važne aspekte sigurnosti cestovnog prometa kroz holistički pristup

Znanstveno-stručna konferencija pod nazivom Konferencija o sigurnosti cestovnog prometa održana je danas 7. listopada u amfiteatru Ravnateljstva policije.

Sve okupljene sudionike na početku konferencije pozdravio je pomoćnik načelnika Uprave policije Dragan Tokić koji je istaknuo kako Ravnateljstvo policije podržava svaku aktivnost kojoj je cilj povećanje sigurnosti cestovnog prometa. U tom smislu zahvalio je djelatnicima Visoke policijske škole i Ravnateljstva policije koji su organizirali konferenciju i time omogućili stručnjacima s polja sigurnosti cestovnog prometa razmjenu novih znanstvenih i stručnih saznanja. U svom obraćanju istaknuo je kako problematiku sigurnosti cestovnog prometa možemo promatrati kroz tri cjeline: represivne aktivnosti, preventivno-edukativne aktivnosti i tehnička rješenja te kada sagledamo ove tri cjeline potrebno je pronaći najčešće uzroke koji direktno ili indirektno utječu na izazivanje prometnih nesreća, a tu je uz policiju najvažnija struka koja se bavi ovom problematikom.

U prvom dijelu konferencije održana su uvodna izlaganja koja su započeli dekan Visoke policijske škole dr. sc. Krunoslav Borovec i doc. dr. sc. Mirjana Kondor-Langer sa Visoke policijske škole koji su predstavili rezultate projekta „Utjecaj raznih čimbenika na sigurnost cestovnog prometa“ financiranog iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

U sklopu predstavljanja projekta prezentirani su rezultati provedenog istraživanja javnog mnijenja o stanju sigurnosti, ponašanju te navikama sudionika u cestovnom prometu, podaci vezani za utvrđivanje postojanja statistički značajnih razlika u ponašanju sudionika u prometu u proteklom 10-godišnjem razdoblju s obzirom na to da je slično istraživanje provedeno i 2009. godine. Istraživanje je bilo usmjereno na promjenu ponašanja sudionika u prometu kao jedno od pet polja djelovanja na koje su bile usmjerene mjere Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020. odnosno pokušali su odgovoriti na pitanje je li smanjenje stradalih u prometnim nesrećama rezultat promjene ponašanja sudionika u prometu.

U istraživanju je korišten isti upitnik koji je korišten i 2009. godine kako bi mogli mjeriti promjene u desetogodišnjem razdoblju. Pored ostalog utvrđeno je kako od vozača koji uvijek ili često čine prekršaje, četvrtinu nikada nakon toga nisu zaustavili policijski službenici kao i činjenica da vozači koji su uvjereni da će platiti kaznu češće koriste sigurnosni pojas dok voze, oni koje je policija zaustavila nakon počinjenog prekršaja u svojstvu vozača rjeđe čine prekršaje prekoračenja brzine i upravljanja vozilom za vrijeme zabrane, a što je od iskustva kažnjavanja u prometu proteklo manje vremena, utoliko se manje čine opisani prekršaji u prometu. Vozači koji su uvjereni da će platiti kaznu (percepcija da će biti izvršen nadzor i da će biti kažnjen) rjeđe čine prometne prekršaje kao i vozači koji su zaustavljeni nakon počinjenog prekršaja. Što dovodi do zaključka da je nadzor prometa odnosno sudionika u prometu vrlo bitan aspekt povećanja sigurnosti. Također je utvrđeno i da vozači koji su svjesniji opasnosti prekoračenja brzine općenito, opasnosti konzumacije alkohola te sudjelovanja u prometu pod njegovim utjecajem kao i koliko je distrakcija pažnje opasna za sigurnost u prometu na cestama čine manje većinu prekršaja što sve dovodi do zaključka o velikoj važnosti edukacije o opasnostima pojedinih radnji u prometu te o samim prometnim propisima. Naposljetku zaključak je istraživanja da vozači i drugi sudionici u prometu nisu značajnije doprinijeli boljem stanju sigurnosti u prometu.

Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Josip Mataija sudionicima je iznio pregled stanja na području sigurnosti prometa na cestama u posljednjih 10 godina pa je tako iznio da iako nije postignut zadani cilj smanjenja broja poginulih u prometnim nesrećama za 50% od referentne 2010. kad je bilo 426 poginulih osoba, razloga za zadovoljstvo ima. U desetogodišnjem razdoblju smanjen je broj poginulih osoba u prometnim nesrećama sa 426 na 237 u 2020. Smanjen je ukupan broj nastradalih osoba za 31,7%, broj ozlijeđenih za 31,4%, teško ozlijeđenih za 28,8% te lako ozlijeđenih za 32,1%.

U svom izlaganju voditelj Mataija istaknuo je podatak da je u referentnom desetogodišnjem razdoblju smanjen broj smrtno stradalih radi neprilagođene brzine sa 50% svih smrtno stradalih tijekom 2010. na 44,7% u 2020. Također kada je riječ o alkoholiziranim vozačima koji su prouzrokovali prometne nesreće, udio u ukupnom broju poginulih je u 2010. godini bio 31,5%, a u 2020. 27,8% dok je udio poginulih koji nisu koristili pojas u vozilima gdje su to bili obavezni u 2010. godini bio 24,7%, a u 2020., 19%. Iako mali, pomaka ima i oni ukazuju da se ponašanje vozača mijenja.

Voditelj Mataija završio je izlaganje zaključkom kako je prošli Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa donio, bez obzira na nedostizanje glavnog cilja, veliko smanjenje broja najtežih stradavanja u prometnim nesreća.

Uvodna izlaganja završena su izlaganjem doc. dr. sc. Marijana Jakovljevića sa Fakulteta prometnih znanosti koji je ukratko predstavio rezultate Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. do 2020. te glavne smjernice novog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa 2021. do 2030..

Konferencija je završila panel raspravom u kojoj su sudjelovali: doc. dr. sc. Marijan Jakovljević sa Fakulteta prometnih znanosti, Josip Mataija voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa, Zoran Vakula sa Hrvatske radiotelevizije, Ljiljana Mikuš iz Hrvatskog psihološkog društva Sekcije za prometnu psihologiju te doc. dr. sc. Stjepan Gluščić sa Visoke policijske škole, a u koju su se uključili i sudionici konferencije: policijski službenici koji rade na problematici sigurnosti prometa na cestama svih policijskih uprava, predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskog autokluba, Hrvatskih cesta, Centra za vozila Hrvatske te Fakulteta prometnih znanosti.

Pisane vijesti | Promet i vozila