Osim u konzumaciji kokaina, od 2020. godine u Zagrebu se bilježi i pad amfetamina te ostalih droga obuhvaćenih istraživanjem
FOTO: MUP RH
Danas, 29. ožujka je u Ravnateljstvu policije održana konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati nove analize otpadnih voda na prisutnost droga Europske agencije za praćenje droga - EMCDDA (European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction).
Rezultate rada policije na području sprječavanja zlouporabe opojnih droga predstavio je voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije Dražen Rastović, dok se pomoćnik ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Željko Petković osvrnuo na inovativne pristupe u praćenju problematike droga pomoću analize otpadnih voda kroz projekt koji se provodi od 2011. godine u cijeloj Europi.
Zagreb - jedini grad u Hrvatskoj uključen u istraživanje
„Prošle godine projektom je obuhvaćeno više od 100 europskih gradova te više od 20 zemalja u kojima se mjeri razina nedopuštenih droga i njihovih metabolita, odnosno biomarkera izlučenih kroz urin. Zagreb je jedini grad u Republici Hrvatskoj koji je u uključen u istraživanje, a planiramo da se uključe i drugi gradovi kako bismo dobili potpuniju sliku toga što se događa u cijeloj državi.
Istraživanje prati šest različitih vrsta droga, u koje spadaju stimulansi (amfetamin, metamfetamin, kokain i ecstasy), a prije dvije godine uvelo se i praćenje kanabisa, dok je ove godine uključen i ketamin“, objasnio je Petković te dodao kako kokain ima kontinuirani porast u Europi, još od 2016. godine.
„U posljednjih deset godina konzumacija droga je porasla za više od 30%, dok je smrtnost uslijed konzumacije droga, najčešće opijata, porasla za 25% u usporedbi sa stanjem prije deset godina. To je jedan od vodećih problema u Europskoj uniji. Iz tog razloga je i Europska agencija za praćenje droga (EMCDDA) dobila povećanje budžeta od 40 milijuna eura jer prvog, trenutnog odgovora na problematiku droga nema. Potreban nam je novi strateški okvir, odnosno kakva će nam politika prema drogama, prema ovisnostima biti“, izjavio je Petković te se osvrnuo na europsko izvješće o drogama i konzumaciju kanabisa:
„Kanabis je najprisutnija droga na europskom tržištu i na njega otpada 70% svih zapljena, odnosno 40% tržišta novca u Europi“.
Voditelj Službe kriminaliteta droga u Ravnateljstvu policije Dražen Rastović dodao je kako postoji velika krijumčarska ruta iz Albanije, kao država u kojoj se proizvodi velika količina marihuane s visokim postotkom THC-a:
„Jednako tako, pogotovo za vrijeme Covida-19, imamo pojavu stvaranja ilegalnih laboratorija za proizvodnju takve potentne marihuane i u Republici Hrvatskoj“.
Trendovi u Hrvatskoj: Nakon desetogodišnjeg uzlaznog trenda, u Zagrebu je 2022. godine zabilježen pad konzumacije
Nakon desetogodišnjeg uzlaznog trenda, u Zagrebu je 2022. godine zabilježen pad razine urinarnih metabolita kokaina. Osim u konzumaciji kokaina, od 2020. godine u Zagrebu se bilježi i pad amfetamina te ostalih droga obuhvaćenih istraživanjem. Gledajući desetogodišnji trend izlučivanja urinarnih metabolita kanabisa, nakon uzlaznog trenda koji je kulminirao 2020. godine, od 2021. godine bilježi se pad koji se nastavio i u 2022. godini.
„Zahvaljujem se Ministarstvu unutarnjih poslova, što smo nakon dvije godine, uspjeli smanjiti pokazatelje što je rezultat i smanjenja ponuda, ali i svih drugih aktivnosti koje se tiču područja droga“, zaključio je Petković.
Vizija Nacionalne strategije predviđa kako će do 2030. godine biti smanjena potražnja i dostupnost ilegalnih sredstava ovisnosti, unaprijeđena zaštita zdravlja i sigurnost stanovništva te smanjeni zdravstveni, socijalni i društveni rizici i štete povezani sa ovisnostima i ponašajnim ovisnostima.
Rezultati rada policije na području sprječavanja zlouporabe opojnih droga
Voditelj Rastović istaknuo je kako je, u Republici Hrvatskoj, najvažniji nositelj svih nacionalnih aktivnosti vezano uz suzbijanje ponuda upravo hrvatska policija, zajedno s kolegama iz Carinske uprave.
„Republika Hrvatska, u svjetskim ali i europskim razmjerima, ima respektabilne kriminalne grupe koje se bave krijumčarenjem droga. Stoga je bilo kakav kriminalitet značajnijeg oblika u Republici Hrvatskoj povezan s drogama, po definiciji međunarodni. Kako bi se on mogao suzbiti potrebna je međunarodna policijska i državno-odvjetnička intenzivna suradnja“, pojasnio je Rastović te naglasio kako Hrvatska još uvijek nema epidemiju ovisnosti o drogama te otvorene narko scene.
Temeljem aktivnosti policije, od 1991. godine do danas, najviše pojedinačnih zapljena droga, njih 11.268, ostvareno je u periodu prije pandemije koronavirusa.
U svom je izlaganju podsjetio na neke od najznačajnijih kriminalističkih istraživanja u sklopu kojih su ostvarene značajne zapljene opojnih droga u 2022. godini kao kriminalističko istraživanje
Familia, potom
najveću zapljenu lijekova u Hrvatskoj na graničnom prijelazu Bajakovo, zapljenu
preko 40 kilograma amfetamina na području PU krapinsko-zagorske, otkrivanje
najvećeg laboratorija za proizvodnju kemijskih droga u povijesti Hrvatske.
I u prva tri mjeseca 2023. godine hrvatska policija bilježi značajne zapljene, odnosno gotovo
270 kilograma marihuane na graničnom prijelazu Bajakovo, potom
11 kilograma heroina na MCGP Karasovići 11. i
13. siječnja te gotovo
20 tisuća anaboličkih steroida na području PU splitsko-dalmatinske.
Zaključak
Zabrinjavajući su trendovi to što se konzumiranje droga sve više promovira i promiče kao prihvatljiv stil života.
Voditelj Rastović je pojasnio kako smo u Hrvatskoj suočeni s aktivnostima i težnjama da se legaliziraju produkti kanabisa, ne samo na neformaloj razini, već su u zadnjih deset godina prijedlozi za legaziranje kanabisa pušteni u parlamentarnu proceduru:
„U nizu primjera države, pogotovo u SAD-u gdje dvadesetak država ima legalizirane produkte kanabisa, imaju izrazito velike socijalne probleme. Neki kažu da ta industrija donosi velik novac, ali donosi i velike troškove te je najštetnija prema onim najranjivijima - djeci i mladima. Velike su i teške posljedice na radno sposobno stanovništvo, na zdravstveni sustav i na socijalnu skrb“.
Na samom kraju, voditelj Rastović zaključio je kako je cilj senzibiliziranje javnosti: „Da bi sustav mogao funkcionirati, svi dionici sustava moraju raditi svoj posao da Republika Hrvatska i dalje ima povoljno stanje javnog reda i mira. To je i jedan od razloga zašto je Republika Hrvatska okarakterizirana kao sigurna zemlja“.
Pisane vijesti
