Ova operativna akcija je rezultat suradnje hrvatske policije i Europola u kojoj je hrvatska policija kazneno prijavila 46 počinitelja (od kojih je sedam maloljetno), a koji su počinili ukupno 169 kaznenih djela na štetu djece tj. radi se o kaznenim djelima spolnog zlostavljanja djece putem interneta.
Od ukupnog broja otkrivenih kaznenih djela, njih 124 se odnosi na iskorištavanje djece za pornografiju, 38 ih je uključivalo spolno zlostavljanje i kontakt s djecom koja prebivaju na području Hrvatske, a sedam kaznenih djela se odnosi na zlouporabe opojnih droga.
Bitno je za istaknuti da su policijski službenici uspjeli pristupiti, odnosno zbrinuti djecu koja su bila žrtvama kaznenog djela, njih 11, a što znači da su uspjeli pronaći način pristupiti djetetu, bilo samostalno, bilo uz pomoć drugih ustanova.
Tijekom kriminalističkih istraživanja policijski službenici su obavili 68 pretraga, 486 forenzičnih pretraga digitalnih uređaja počinitelja ili žrtava na kojima su pronađeni dokazi te 76 korisničkih računa na internetu. Ukupna brojka pronađenih materijala ili datoteka koje direktno prikazuju materijale spolnog zlostavljanja djece je 52.957, a što je jako velika brojka i apsolutno svaka od tih datoteka je prikazivala dijete koje je u nekom trenutku bilo zlostavljano.
Cilj je pridonijeti zaustavljanju ovakvog oblika zlostavljanja djece, u čemu svakako veliku ulogu imaju mediji, posebice senzibiliziranjem javnosti i osvještavanjem građana na prisutnost ovakvih opasnosti oko nas. Samo zajedničkim naporima, suradnjom policije i građana, institucija i cjelokupne javnosti možemo pridonijeti sigurnijem okruženju u kojem odrastaju naša djeca.
Voditelj Grgurić je u nastavku konferencije predstavio redizajniranu web stranicu NoMoreRansom koje je sada dostupna na hrvatskom jeziku i rezultat je zajedničkog rada hrvatske policije i EUROPOL-a.
Naime, u devet mjeseci ove godine hrvatska policija je zabilježila preko tisuću različitih oblika kibernetičkih napada na štetu građana i pravnih osoba. Radi se o velikom porastu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kad ih je zabilježeno duplo manje. Tu je prevencija od iznimne važnosti.
Jedan od najtežih oblika kibernetičkih napada su tzv. napadi cryptolocker ransomwarea, odnosno zlonamjernim ucjenjivačkim softverima koji onemogućuju korisnicima pristup njihovom informacijskom sustavu ili uređaju. Počinitelji putem elektroničke pošte traže uplatu otkupnine, najčešće u bitcoinima. Zlonamjerni ucjenjivački softver širi se na više načina, a najčešće nepažnjom korisnika – otvaranjem zlonamjernih poveznica i priloga elektroničke pošte, otvaranjem kompromitirane internetske stranice i preuzimanjem lažnih ažuriranih aplikacija ili kompromitiranog softvera.
Zaštiti se možemo na više načina, što je tzv. cyber higijena, što podrazumijeva redovito izrađivanje sigurnosne kopije podataka na uređaju, ne otvarati poveznice koje se dobiju u neočekivanim ili sumnjivim porukama elektroničke pošte te je potrebno pregledavati i preuzimati samo službene verzije softvera s pouzdanih internetskih stranica i redovito ažurirati sigurnosni softver i operacijski sustav.
Više savjeta o sigurnosti na internetu možete pronaći na našoj web stranici.
Ukoliko bi građani i trgovačka društva ipak bili zaraženi zloćudnim računalnim programima, na web stranici NoMoreRansom, alat od velike pomoći je kripto šerif koji može prepoznati vrstu ransomwarea te, ukoliko poznaje ključ za dekripciju, otključati podatke bez plaćanja otkupnine počiniteljima kaznenih djela.
Ključ rješavanja problema porasta internetskih kaznenih djela je informatička pismenost. Što je osoba informatički pismenija, manja je šansa da postane žrtvom kibernetičkih napada, rekao je voditelj Grgurić. Svakako ne treba vjerovati svemu što piše na internetu, čemu su skloni oni najmlađi, ali i najstariji. Za stvaranje lažnog profila na nekoj društvenoj mreži je potrebno samo dvije minute i tako brzo mogu ostati bez novca.
Na kraju konferencije, policijska službenica Golubić je istaknula savjete za roditelje - internet djeci ne možemo zabraniti, poanta je u tome da naučimo svi, i odrasli i djeca, kako na siguran način koristiti Internet. Kao što djeci svakodnevno ponavljamo da ne smiju prelaziti cestu ako je na semaforu upaljeno crveno svjetlo, na isti način treba pristupati i ponavljanju pravila ponašanja na internetu: nećemo objavljivati nešto čega ćemo se sljedeće jutro sramiti, nećemo objavljivati nešto za što smo sigurni da bi nam moglo naštetiti, nećemo objavljivati niti slati fotografije nekome koga ne poznamo uživo. To su elementarne stvari koje su osnova sigurnog ponašanja na internetu i to je smjer u kojem trebamo ići i o čemu trebamo razgovarati s našom djecom.
Red Buttton – online prijave o saznanjima zlostavljanja djece
