Najveći broj požara prijavljen je na području PU zagrebačke, njih 53, zatim na području PU sisačko-moslavačke 38 i PU ličko-senjske 33 požara. Najmanje požara prijavljeno je na području PU primorsko-goranske, odnosno prijavljen je jedan požar.
Jučer, 28. veljače, u vremenu od 08:00 do 20:00 sati, zabilježena su
294 požara otvorenog prostora od kojih je većina izbila kao posljedica nekontroliranog spaljivanja korova. U ovim požarima jedna je osoba smrtno stradala, dok je jedna lakše ozlijeđena.
Najveći broj požara prijavljen je na području PU zagrebačke, njih 53, zatim na području PU sisačko-moslavačke 38 i PU ličko-senjske 33 požara. Najmanje požara prijavljeno je na području PU primorsko-goranske, odnosno prijavljen je jedan požar.
Od požara u kojoj je opožarena veća površina ili je nastala značajnija materijalna šteta izdvajamo sljedeće:
na području PU šibensko-kninske: Žagrović kraj Knina (10 ha), Civljane (15 ha);
na području PU brodsko-posavske: Stupničko brdo (nekoliko hektara raslinja i manja površina šume);
na području PU osječko-baranjske: Podgorač (30 ha pašnjaka);
na području PU sisačko-moslavačke: Pješčanica gdje se požar proširio na kuću i staju koji su izgorjeli.
Na području PU zagrebačke zaprimljena je dojava o manjem požaru trave i niskog raslinja u naselju Gaj kraj Vrbovca. Dolaskom vatrogasaca na mjesto događaja pronađeno je tijelo muške osobe.
Naporima vatrogasaca većina prijavljenih požara je ugašena, a protiv 32 osobe podnesene su prekršajne prijave.
Ovom prilikom
upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare. Takvi se požari zbog nedovoljne pozornosti mogu proširiti na šume, stambene i gospodarske objekte te ugroziti ljudske živote. Osim direktne materijalne štete prouzročene požarom, gašenje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava, stoga je nužno upozoriti na odgovorno ponašanje.
Također pozivamo građane na dosljedno poduzimanje propisanih sigurnosnih mjera prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru te na poštivanje odluke lokalne samouprave (županijske, gradske ili općinske) o spaljivanju korova, trave i drugog otpada biljnog porijekla, kojom su propisani uvjeti za spaljivanje.
Apeliramo na građane da posebnu pozornost obrate na moguću pojavu izbijanja otvorene vatre u njihovoj okolini te na osobe koje bi se s tim mogle dovesti u vezu, kao i da saznanja o tome odmah dojave policiji na broj 192 ili Službi za hitne slučajeve na broj 112.
Posebno podsjećamo na sljedeće:
- spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije;
- mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti;
- tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara;
- spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto;
- zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću;
- zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem;
- ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja.
Napominjemo:
- Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000 tisuća kuna;
- Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1.000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru;
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Samo savjesnim ponašanjem i brigom za okolinu smanjit ćemo mogućnost izbijanja većih požara koji bi mogli imati i tragične posljedice.
Priopćenja |
Kaznena djela i zakon
