Stanje sigurnosti u prometu u Hrvatskoj 2010. dovedeno je na razinu od prije 46 godina, što tu godinu čini posebnom i dugoročno pamtljivom u pozitivnom kontekstu!
U 2010. godini u prometu je poginulo 426 osoba, što je najniža brojka smrtno stradalih osoba još od davne 1964. godine, kada su poginule 433 osobe. Osim toga, tom je brojkom premašen cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2006.-2010. od 10 smrtno stradalih na 100 tisuća stanovnika u 2010. godini, jer je stopa smanjena na 9,7.
Uz brojne druge razloge, zasigurno je i ovaj obećavajući završetak godine potaknuo Hrvatsku da se uključi u Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa i da glavni cilj novog Nacionalnog programa za razdoblje 2011.-2020. uskladi sa onim na svjetskoj i europskoj razini.
Letvica je podignuta visoko! Broj poginulih u prometu na kraju 2020. godine smanjiti za još 50 posto u odnosu na 2010. godinu!
Razvoj stanja po godinama možete pratiti pod Statistika: sigurnost prometa.
Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa
U cijelome svijetu prometne su nesreće ubojice broj jedan mladih ljudi u dobi od 10 do 25 godina!
Svake godine u svijetu u prometnim nesrećama pogine milijun i 300 tisuća ljudi, dok ih 50 milijuna završi ozlijeđeno! Od ukupnog broja smrtno stradalih osoba, većina ih stradava u nisko i srednje razvijenim zemljama, a zanimljivo je da se u tim zemljama istovremeno nalazi svega 48 posto ukupnog broja vozila. Najugroženije skupine su djeca i mladi, odnosno, biciklisti, mopedisti i pješaci.
Gotovo sve države svijeta kontinuirano provode razne mjere i akcije kako bi se utjecalo na smanjenje stradavanja u prometnim nesrećama i, općenito, prometnice učinilo sigurnijima. Odličan okvir za povećanje aktivnosti usmjerenih na spašavanje života, državama i regionalnim/lokalnim zajednicama pružen je u studenom 2009. godine. Tada je naime u Moskvi održana 1. ministarska konferencija o sigurnosti cestovnog prometa, u sklopu koje je usvojena Moskovska deklaracija kojom se poziva na desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa.
Nakon toga, Generalna skupština Ujedinjenih naroda je u ožujku 2010. godine poziv i potvrdila proglasivši „Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa“. Riječ je o rezoluciji koju je podržalo 100 zemalja i kojom se promiče cilj da se stabilizira i smanji broj žrtava na cestama, odnosno da se do 2020. godine predviđeni broj žrtava na cestama smanji za 50 posto! Time je i formalno započela globalna kampanja, za čiju maksimalnu učinkovitost vjerojatno cijeli svijet drži palčeve, željno je iščekujući, jer:
- postizanjem tog cilja sačuvalo bi se 5 milijuna života, znatno bi se smanjio broj ozlijeđenih osoba, a ušteda društva iznosila bi 30 bilijuna dolara!
Europska razina
U srpnju iste godine Europska komisija usvojila je 4. akcijski program za sigurnost cestovnog prometa za razdoblje od 2011. do 2020. godine, koji treba biti okvir za nacionalne strategije svih zemalja EU. Hrvatska zbog skorašnjeg ulaska u Uniju također treba okvire djelovanja i ciljeve zacrtane Akcijskim programom implementirati u svoj Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa.
Ekonomska komisija za Europu (UNECE) organizirala je u Beogradu u travnju 2011. godine konferenciju „Početak dekade akcije za sigurnost cestovnog prometa u UNECE regiji“, na kojoj su sudjelovali i pripadnici MUP-a RH, Odjela za sigurnost cestovnog prometa. Na Konferenciji je sudjelovalo više od 100-tinjak sudionika iz javnog i privatnog sektora, internacionalnih, regionalnih, nevladinih i akademskih organizacija iz više od 20 zemalja, te su usvojeni zaključci i preporuke za djelovanje u okviru „Desetljeća akcije za sigurnost cestovnog prometa“.
Neki od zaključaka su:
- Osmišljavanje i implementacija aktivnosti u području sigurnosti cestovnog prometa u područjima upravljačkih struktura, cestovne infrastrukture, sigurnosti vozila, utjecaja na ponašanje sudionika u prometu te poboljšanja zdravstvene njege nakon prometne nesreće
- Osnivanje vodećih nacionalnih agencija za sigurnost cestovnog prometa
- Jačanje više resorne suradnje, koja uključuje znanstvene institucije, privatni sektor, profesionalne udruge, nevladine organizacije i medije
- Kreiranje nacionalnih strategija i akcijskih planova za smanjenje stradavanja i uspostava učinkovitih mehanizama kontrole
Provođenje globalne kampanje u Hrvatskoj
Prateći zbivanja na svjetskoj pozornici, Vlada RH donijela je u travnju 2011. godine novi Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011-2020 godine. Predstavnici MUP-a RH predstavili su ga 11. svibnja u Zagrebu, na stručnom skupu prilikom promocije globalne kampanje „Desetljeća akcije za sigurnost cestovnog prometa“, koji je u suradnji sa Uredom Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj i Hrvatskim zavodom za javno zdravstva organiziralo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.
Osim razdoblja trajanja i cilj Nacionalnog programa usklađen je s Desetljećem akcije za sigurnost cestovnog prometa i 4. Akcijskim programom Europske komisije.
Konkretnije, glavni cilj Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa RH 2011-2020 godine je smanjenje broja poginulih u prometnim nesrećama za 50 posto, odnosno 213 poginulih osoba na hrvatskim prometnicama do kraja 2020. godine.
Ovaj ambiciozan cilj je ostvariv ukoliko će dobiti stvarnu, a ne samo deklarativnu, podršku najviših državnih tijela i pojedinaca i ukoliko se u njegovu realizaciju uključe i institucije civilnog društva.
Da bi postigli zacrtano, mjere Nacionalnog programa podijeljene su na pet područja djelovanja:
- promjena ponašanja sudionika u prometu
- bolja cestovna infrastruktura
- sigurnija vozila
- učinkovita medicinska skrb nakon prometnih nesreća i
- ostala područja djelovanja
Za svako područje djelovanja navedene su specifične aktivnosti, a za svaku aktivnost određene su konkretne mjere koje će se provoditi, kao i faze provedbe i subjekti koji su odgovorni za provođenje.
Za nositelja Programa Vlada RH odredila je Ministarstvo unutarnjih poslova, dok će za djelotvorniju provedbu Programa, a na prijedlog ministarstava i stručnih organizacija, ministar unutarnjih poslova imenovati radnu skupinu. Članovi radne skupine bit će, uz MUP, i predstavnici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Hrvatskog autokluba, Centra za vozila Hrvatske, Hrvatskih cesta i Hrvatskog ureda za osiguranje.
Za financiranje Nacionalnog programa planirano je nekoliko izvora, odnosno sredstva stručnih organizacija i sredstva osiguravajućih društava, utvrđena posebnim ugovorom s MUP-om, i donacije fizičkih i pravnih osoba.
